Perimenopauza

Perimenopauza

Perimenopauza je višegodišnji period hormonskih promjena kada hormoni (posebno estrogen i progesteron) počinju da variraju i postepeno opadaju.Ovaj period može trajati od pet do deset godina prije menopauze  i karakteriše ga niz simptoma koji mogu značajno uticati na kvalitet života žene.Tokom perimenopauze, ženeprolaze promjene na više nivoa – hormonske, fizičke, emocionalne, ali i socijalne.

Najčešći simptomi perimenopauze

Jedan od najčešćih simptoma ovog perioda su valunzi, odnosno nagli napadi vrućine koji zahvataju lice, vrat i gornji dio tijela. Oni su često praćeni crvenilom i pojačanim znojenjem, a mogu se javljati i tokom noći, što dodatno otežava san.

Pored valunga, mnoge žene primjećuju promjene u menstrualnom ciklusu – menstruacije postaju neredovne, može doći do izostanaka ili produženih i obilnijih krvarenja.

Hormonske promjene u perimenopauzi takođe utiču na raspoloženje. Mnoge žene se suočavaju sa povećanom razdražljivošću, osjećajem tuge, anksioznosti, pa čak i depresijom. Ove promjene mogu biti izazvane oscilacijama nivoa estrogena i progesterona, ali i nesanicom koja je česta u ovom periodu.

Osim toga, smanjenje nivoa estrogena može dovesti do promjena na koži i sluzokoži, uključujući vaginalnu suhoću. To može uzrokovati nelagodnost ili bol tokom seksualnih odnosa, što dodatno može uticati na seksualnu želju. Libido kod žena u perimenopauzi može biti smanjen zbog hormonskih promjena, ali i zbog umora, stresa i promjena u tijelu.

Još jedna značajna promjena jeste usporavanje metabolizma, što može dovesti do povećanja tjelesne težine. Mnoge žene primjećuju da teže održavaju težinu, čak i uz istu ishranu i nivo fizičke aktivnosti kao ranije. Ovo može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze, zbog čega je u ovom preiodu vrlo važno voditi računa o zdravom načinu života.

Trudnoća u perimenopauzi – da li je moguća?

Iako se plodnost u ovom periodu postepeno smanjuje ,trudnoća u perimenopauzi je i dalje moguća. Neredovni ciklusi ne znače da ovulacija potpuno izostaje, te se može desiti da žena zatrudni čak i u kasnim četrdesetim ili ranim pedesetim godinama. Zato, ukoliko žena ne planira trudnoću, važno je nastaviti sa korišćenjem kontracepcije sve do menopauze,odnosno dok ne prođe najmanje godinu dana  od poslednjeg menstrualnog ciklusa.

Trudnoća u kasnijim godinama nosi određene rizike, kako za majku, tako i za dijete. Povećan je rizik od gestacijskog dijabetesa, visokog krvnog pritiska i komplikacija tokom porođaja. Takođe, šanse za hromozomske abnormalnosti kod bebe su veće, zbog čega se trudnicama u ovoj dobi često preporučuju dodatni pregledi i genetska testiranja.

Kako ublažiti simptome perimenopauze?

Jedan od najvažnijih faktora za lakše podnošenje ovog perioda jeste zdrav način života. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima, kao i održavanje optimalne tjelesne težine, mogu pomoći u smanjenju simptoma.Takođe, preporučuje se smanjenje unosa kofeina, alkohola i začinjene hrane, jer mogu pojačati valunge.

Praktikovanje tehnika opuštanja, poput joge,meditacije i dubokog disanja, može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju kvaliteta sna.Hidratacija je takođe važna, jer dovoljan unos vode može pomoći u regulaciji tjelesne temperature i smanjenju intenziteta valunga.

Ukoliko simptomi značajno utiču i remete svakodnevni život, preporučuje se razgovor sa ljekarom. Postoje različite terapijske opcije, uključujući hormonsku terapiju, koja može pomoći u ublažavanju valunga, vaginalne suhoće i promjena raspoloženja. Međutim, hormonska terapija nije pogodna za sve žene, pa je važno procijeniti individualne faktore rizika i koristi.

Zaključak

Perimenopauza je prirodan proces koji svaka žena prolazi na svoj način. Iako može donijeti niz izazova, postoji mnogo načina da se simptomi ublaže. Razumijevanje ovog perioda, uz podršku stručnjaka i zdrav način života, mogu značajno poboljšati kvalitet života i omogućiti ženama da se osjećaju dobro i u ovoj fazi života.

Uloga BRCA gena

Genetska predispozicija i uloga BRCA gena u nastanku karcinoma dojki Genetska predispozicija se odnosi na nasljedne sklonosti koje povećavaju rizik od razvoja određenih bolesti. U

Hašimotov tireoiditis

Hašimotova bolest ili Hašimotov tireoiditis, je hronična autoimuna bolest koja zahvata štitnu žlijezdu. To znači da imunološki sistem greškom napada sopstvenu štitnu žlijezdu, uzrokuje njeno

GINEKOMASTIJA

Ginekomastija – Šta je, kako nastaje i kako se liječi? Ginekomastija ili benigno povećanje muških grudi zbog rasta žljezdanog tkiva može biti uzrokovano hormonskim promjenama,određenim