Šta je mastitis i kako se liječi upala dojke?

Šta je mastitis - Lenus Banjaluka

Mastitis je upala mliječnih žlijezda i okolnog tkiva dojke koja najčešće pogađa žene koje doje. U većini slučajeva mastitis se javlja kod porodilja u prva tri mjeseca nakon poroda, ali može se javiti i u kasnijem periodu.

Povećan rizik od razvoja mastitisa, pored žena koje doje, imaju i žene s hroničnim bolestima, sa imunološkim deficitom, dijabetesom, sa povredom dojke i bradavice (piercing, tetovaže), žene koje nose manje grudnjake ili koje su dobile udarac u grudi, te žene koje puše.

Mastitis – uzroci i rizici

Razlikujemo dvije vrste mastitisa: infektivni i neinfektivni mastitis. 

 

Kod infektivnih mastitisa najčešće do infekcije dojke dolazi kada bakterije sa kože prodru u tkivo dojke, preko oštećene bradavice (ragade). Takođe, bakterije ili gljivice sa kože i iz usta dojenčeta mogu prodrijeti preko bradavice u kanal mliječne žlijezde te se tamo razmnožiti i dovesti do simptoma.

 

Kod neifektivnog mastitisa glavni uzrok je zastoj mlijeka u mliječnim kanalima kod dojilja. To se javlja ukoliko dojilja preskače dojenje, ukoliko je položaj prilikom dojenja nepravilan, ukoliko dijete malo doji ili ako dojenje nije redovno. Nekada se neinfektivni mastitis može javiti nakon traume ili udarca u dojku.

Simptomi koji upućuju na pojavu mastitisa

Najčešći simptomi koji upućuju na pojavu mastitisa su:

  • temperatura, 
  • otok, 
  • crvenilo, 
  • osjetljivost,
  • tvrdoća u grudima i
  • iscjedak iz bradavice.

Najčešći simptomi su bol u dojkama praćeni crvenilom i osjetljivošću, temperatura preko 38.5°C, drhtavica, povećane limfnih žlijezda ispod pazuha, opšta slabost, malaksalost i iscrpljenost majke. Zapravo, čitavo stanje nalikuje na gripu. Može se javiti i gnojni iscjedak iz dojke.

Kako dijagnostifikovati mastitis?

Mastitis se obično dijagnostikuje fizikalnim i ultrazvučnim pregledom dojki kao i laboratorijskim analizama. Nekada se može indikovati mamografija, koja se najčešće u tom periodu izbjegava jer je dojka upaljena pa je pregled veoma bolan i nelagodan. 

Kod dojilja, prilikom pregleda može doći do uzorkovanja mlijeka iz dojke, uz pomoć “pumpice za grudi”. Nakon toga, ljekar šalje uzorak mlijeka na analizu kako bi otkrio postojanje bakterija i potvrdio njenu osjetljivost na antibiotik.

Liječenje mastitisa

Kod blagog oblika mastitisa preoručuje se pravilan položaj dojenčeta prilikom dojenja, potpuno pražnjenje dojki nakon dojenja; pravilna higijena i njega bradavica dojki; što češći podoji (izdajanje); blago masiranje dojke (masiranje iznad zahvaćenog područja od periferije prema bradavici); stavljanje hladnih obloga između podoja te primjena analgetika i mirovanje.

Kod težih oblika mastitisa potrebna je antibiotska terapija. U većini slučajeva možete nastaviti sigurno dojiti jer će Vam ljekar propisati antibiotik koji je dozvoljeno uzimati za vrijeme dojenja. Tokom trajanja infekcije vrlo je važno napomenuti da je neophodno unositi veće količine vode u organizam. Bitno je i nositi pamučne grudnjake koji neće previše stisnuti dojku. 

Za smanjenje bola i upale preporučuje se sljedeće: 

  • stavljanje hladnih obloga između podoja,
  • što ćešći podoji (dojiti svaka dva sata ili češće) kako bi mlijeko moglo teći kroz mliječne kanale,
  • koristiti pumpicu za grudi (za izdajanje viška mlijeka),
  • piti dosta tečnosti i odmarati što je više moguće.

Važno je razumjeti da je upala dojke uobičajeno i relativno često stanje kod dojilja, ali postavlja se pitanje da li upala dojki može naštetiti djetetu

Odgovor je naravno da ne. Apsolutno je dozvoljeno dojiti dijete i ne postoji mogućnost da se infekcija prenese na dijete. Ukoliko beba nevoljno doji, moguć razlog je to što zbog upale mlijeko može poprimiti slan okus, no to je rijedak slučaj. Svakako imajte na umu da je i u slučaju mastitisa nastavak dojenja najbolji i najučinkovitiji način rješavanja upale.

Kako spriječiti mastitis – prevencija

Kako biste spriječili mastitis, važno je voditi računa o svojim grudima. Dojite što je češće moguće, ali ne pretjerujte. 

Pored toga:

  • operite bradavice prije i nakon dojenja,
  • isprazniti dojku u potpunosti nakon svakog dojenja (čak i ako dijete prelazi na dojenje druge dojke),
  • mijenjati položaj tokom perioda dojenja,
  • namažite dojke kremom nakon dojenja, kako bi zaštitili bradavice i spriječili njena oštećenja,
  • vodite računa o ishrani i cjelokupnoj higijeni tijela,
  • prestati konzumirati cigarete tokom perioda dojenja.

Hamartom dojke – Uzroci i liječenje

Hamartom dojke je benigna (dobroćudna) promjena koja nastaje u mekom tkivu dojke. Histološki se radi o benignoj leziji izgrađenoj od žljezdanog, fibroznog i masnog tkiva