Uloga BRCA gena

Genetska predispozicija i uloga BRCA gena u nastanku karcinoma dojki

Genetska predispozicija se odnosi na nasljedne sklonosti koje povećavaju rizik od razvoja određenih bolesti. U kontekstu raka dojke i jajnika, posebno su značajni geni BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni igraju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti genoma i popravljanju oštećenja DNK. Kada su ovi geni izmijenjeni (kada su prisutne štetene mutacije) njihova funkcija se narušava,što može dovesti do povećanog rizika od raka.

Šta su BRCA geni?

BRCA 1 (smješten na 17. hromozomu) i BRCA 2 (na 13. hromozomu) , često se nazivaju tumor  supresorski geni, što znači da štite organizam i pomažu u sprečavanju rasta tumora. Oni kodiraju proteine koji su uključeni u popravak oštećenja DNK i regulaciju ćelijskog ciklusa. Kada su ovi geni mutirani, njihova sposobnost popravljanja DNK je smanjena, što povećava rizik od razvoja raka dojke i jajnika.

Kako se prenose mutacije?

Mutacije u BRCA genima mogu se naslijediti od bilo kojeg roditelja. Ako jedan od roditelja nosi mutaciju, postoji 50% šanse da će je prenijeti na svoje dijete,neovisno o polu djeteta.Nasledjena štetna mutacija gena ne znači da će osoba sigurno razviti rak, ali nosi potencijalno povećan rizik od razvoja raka.

Rizik od raka

Osobe koje naslijede mutacije u BRCA 1 ili BRCA 2 genu imaju znatno veći rizik za razvoj raka. Prema istraživanjima, žene s mutacijama na ovim genima imaju između 45% i 85% rizika od razvoja raka dojke do 70. godine života, te između 11% i 62% rizika od raka jajnika. Ove brojke ukazuju na to koliko je važno razumjeti genetsku predispoziciju za rak.

Genetsko testiranje

Genetsko testiranje može pomoći u identifikaciji osoba koje nose ove mutacije. Testiranje se preporučuje i posebno je važno za žene koje imaju bliske srodnike (majku, sestru, tetku) sa rakom dojke ili jajnika, posebno ako su oboljele u mlađem uzrastu. Ako se dokaže da osoba nosi nasljednu mutaciju u  BRCA 1 i BRCA 2 genu može se razmotriti preventivno djelovanje, poput učestalijih pregleda ili u nekim slučajevima i preventivnih operacija.

Testiranje na postojanje mutacije gena se izvodi u laboratorijama za molekularnu genetiku, najčešće analizom krvi.

Hašimotov tireoiditis

Hašimotova bolest ili Hašimotov tireoiditis, je hronična autoimuna bolest koja zahvata štitnu žlijezdu. To znači da imunološki sistem greškom napada sopstvenu štitnu žlijezdu, uzrokuje njeno

GINEKOMASTIJA

Ginekomastija – Šta je, kako nastaje i kako se liječi? Ginekomastija ili benigno povećanje muških grudi zbog rasta žljezdanog tkiva može biti uzrokovano hormonskim promjenama,određenim

BI Rads kategorizacija

Osnove BI-RADS kategorizacije

Svrha BI-RADS klasifikacije je poboljšati komunikaciju između radiologa, hirurga, patologa te svih uključenih u dijagnostiku, praćenje i liječenje bolesti dojke, kako kod žena tako i kod muškaraca.