Uvećana prostata (benigna hiperplazija prostate) je nekancerozno povećanje žlijezde koje se javlja kod većine muškaraca s godinama. Najčešći znaci su slab mlaz, otežano započinjanje mokrenja, osjećaj da bešika nije do kraja ispražnjena i ustajanje noću. Dijagnostika počinje ultrazvukom prostate sa mjerenjem rezidualnog urina — bezbolnim pregledom koji traje oko 15 minuta.
- Šta je uvećana prostata?
- Zašto prostata raste s godinama
- Simptomi koje muškarci najčešće ignorišu
- Kada se ne čeka
- Uvećana prostata i rak prostate nisu ista stvar
- Kako izgleda dijagnostika
- Mjerenje rezidualnog urina
- Šta slijedi nakon nalaza
- Kada otići na pregled
- Često postavljana pitanja
Šta je uvećana prostata?
Prostata je žlijezda veličine oraha smještena ispod mokraćne bešike, koja obavija početni dio mokraćne cijevi. Njena osnovna uloga je stvaranje dijela sjemene tečnosti. Od otprilike četrdesete godine prostata kod većine muškaraca počinje polako da raste. Taj proces se u medicini naziva benigna hiperplazija prostate (skraćeno BPH). Riječ „benigna” znači dobroćudna — nije rak i ne prelazi u rak. Problem nije u samoj veličini žlijezde nego u njenom položaju. Kako prostata raste, ona pritiska mokraćnu cijev koja kroz nju prolazi. Mlaz slabi, bešika se teže prazni, a mišić bešike se s vremenom zadeblja jer se stalno naprezao. Zato veličina prostate i jačina tegoba ne idu uvijek zajedno — neki muškarci sa umjereno uvećanom prostatom imaju izražene smetnje, dok drugi sa znatno većom žlijezdom gotovo ništa ne osjećaju.Zašto prostata raste s godinama
Tačan uzrok nije u potpunosti razjašnjen, ali se povezuje sa promjenama u odnosu polnih hormona koje dolaze s godinama. Poznati faktori koji povećavaju vjerovatnoću su:- Godine — najjači pojedinačni faktor; učestalost raste sa svakom decenijom nakon četrdesete
- Porodična sklonost — ako je otac ili brat imao tegobe, vjerovatnoća je veća
- Prekomjerna tjelesna težina i neaktivnost
- Povišen šećer u krvi i inzulinska rezistencija
- Poremećaj masnoća u krvi
- Povišen krvni pritisak
Simptomi koje muškarci najčešće ignorišu
Tegobe se razvijaju postepeno, kroz godine, i baš zato se teško primijete. Rijetko ko može reći kad je tačno počelo. Dijele se u dvije grupe.Znaci otežanog pražnjenja bešike
- Slab ili isprekidan mlaz mokraće
- Potreba da se pričeka nekoliko sekundi prije nego mokrenje krene
- Naprezanje pri mokrenju
- Kapanje na kraju mokrenja
- Osjećaj da bešika nije do kraja prazna
Znaci nadražene bešike
- Učestalo mokrenje tokom dana
- Iznenadna, jaka potreba koja se teško zadržava
- Ustajanje noću jednom ili više puta (nokturija)
Kada se ne čeka
Postoje situacije u kojima se ne odgađa i ne zakazuje za sljedeći mjesec. Hitno se javiti ljekaru ako se pojavi:- Potpuna nemogućnost mokrenja — akutno stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju
- Krv u mokraći
- Bol pri mokrenju uz povišenu temperaturu
- Ponavljane infekcije mokraćnih puteva
- Nagli i izražen pad količine mokraće uz bol u donjem dijelu trbuha
Uvećana prostata i rak prostate nisu ista stvar
Ovo je nesporazum zbog kojeg mnogi muškarci odgađaju pregled — plaše se onoga što bi mogli čuti. Benigna hiperplazija je dobroćudno uvećanje žlijezde. Ona nije oblik raka i ne povećava rizik od raka prostate. Radi se o dva odvojena stanja koja mogu postojati istovremeno, prosto zato što oba postaju češća s godinama. Ono što jeste tačno: rani rak prostate najčešće ne daje nikakve simptome. Zbog toga se ne može zaključivati po tome kako se mokri — ni u jednom ni u drugom smjeru. Muškarac bez ijedne tegobe nije automatski bezbjedan, a muškarac sa slabim mlazom nema automatski razloga za strah. Upravo je to razlog zašto se pregled radi i onda kad tegoba nema: ne da bi se potvrdilo ono što se osjeća, nego da bi se vidjelo ono što se ne osjeća.Kako izgleda dijagnostika
Ultrazvuk prostate je osnovni pregled kod sumnje na uvećanje. Radi se transabdominalno — sondom preko donjeg dijela trbuha, uz gel. Bezbolan je, bez zračenja, i traje oko petnaest minuta. Pregledom se procjenjuju:- Veličina i volumen prostate — izražen u kubnim centimetrima
- Struktura žlijezde — homogenost, prisustvo čvorova ili kalcifikacija
- Izgled mokraćne bešike i debljina njenog zida
- Da li prostata potiskuje bazu bešike prema unutra
Mjerenje rezidualnog urina
Ovo je dio pregleda koji najviše govori, a najmanje se očekuje. Nakon prvog snimanja, pacijent ode u toalet i vrati se na ponovno mjerenje. Količina mokraće koja je ostala u bešici zove se rezidualni urin. Manje količine su uobičajene i kod potpuno zdravih ljudi. Veće ukazuju da se bešika ne prazni kako treba — a to je podatak koji u velikoj mjeri određuje da li se stanje samo prati ili traži liječenje. Kod šireg ispitivanja radi se ultrazvuk urotrakta sa mjerenjem rezidualnog urina, koji obuhvata i bubrege — jer dugotrajno otežano pražnjenje bešike zna da optereti i njih, a to se dešava tiho.Šta ide uz ultrazvuk
Ultrazvuk daje sliku, ali ne daje cijelu priču. Uz njega ide razgovor o tegobama, digitorektalni pregled kod urologa i laboratorijske analize, uključujući PSA. Nalaz ultrazvuka je polazna tačka za dalju obradu, ne konačna riječ.Šta slijedi nakon nalaza
Kod većine muškaraca nalaz pokaže umjereno uvećanje koje se prati, uz savjete o navikama. Pristup se bira prema izraženosti tegoba, a ne prema samoj veličini žlijezde:- Praćenje i promjena navika — manje tečnosti uveče, ograničenje kofeina i alkohola, redovna fizička aktivnost, pražnjenje bešike bez odgađanja. Kod blagih tegoba često je dovoljno.
- Medikamentozna terapija — lijekovi koji opuštaju mišićna vlakna prostate i vrata bešike ili smanjuju volumen žlijezde. Propisuje ih urolog.
- Zahvat — razmatra se kod izraženih tegoba, zadržavanja mokraće, ponavljanih infekcija ili kada terapija ne daje rezultat.



