Rak dojke — koji su prvi znaci i kako se rano otkriva?

Sadržaj

• Šta je rak dojke?
• Koji su prvi znaci raka dojke?
• Zašto se rani rak dojke najčešće ne osjeti
• Kvržica u dojci ne znači automatski rak
• Ko ima veći rizik?
• Kako se rak dojke rano otkriva
• Kada i koliko često na pregled dojki
• Rak dojke kod muškaraca
• Šta ako se na pregledu nađe promjena
• Zakažite pregled dojki u LENUS-u
• Često postavljana pitanja

Kada žena pod tušem napipa nešto novo u dojci, prva misao je skoro uvijek ista. A ipak, najveći broj promjena u dojci nije rak — ciste, fibroadenomi i hormonske promjene su daleko češći. Zato je važno znati dvije stvari: koji znaci traže pregled i koji pregled ih razjašnjava. Ovaj tekst ne govori o brojkama, nego o onome što možete primijetiti sami i o tome kako se rak dojke otkriva na vrijeme — dok je promjena mala, a mogućnosti liječenja najšire.

Šta je rak dojke?

Rak dojke (karcinom dojke, carcinoma mammae) nastaje kada ćelije tkiva dojke počnu nekontrolisano da rastu i dijele se. Najčešće počinje u mliječnim kanalićima — tada se govori o duktalnom karcinomu — a rjeđe u žlijezdama koje proizvode mlijeko, kada se govori o lobularnom karcinomu.

Važna je razlika između dva stadijuma:

• Karcinom in situ (DCIS) — promjena ostaje zatvorena unutar kanalića i ne širi se u okolno tkivo. To je najraniji oblik; obično se ne osjeti, nego se vidi na mamografiji, često kao grupa sitnih zrnaca kalcijuma (mikrokalcifikacije).
• Invazivni karcinom — ćelije su probile zid kanalića ili žlijezde i mogu se proširiti na limfne čvorove u pazuhu i dalje.

Postoje i rjeđi oblici koji ne počinju kvržicom: Pagetova bolest bradavice, koja liči na ekcem, i inflamatorni karcinom, koji liči na upalu dojke.

Koji su prvi znaci raka dojke?

Rak dojke se ne javlja uvijek na isti način, ali postoje promjene koje se ponavljaju i koje svaka žena treba da poznaje:

• nova kvržica ili zadebljanje u dojci ili pazuhu — najčešće tvrda, nepravilnih ivica, slabo pomična i bezbolna
• promjena veličine ili oblika jedne dojke, nova asimetrija
• uvlačenje ili nabiranje kože, udubljenje koje se vidi kada podignete ruke
• novonastalo uvlačenje bradavice ili promjena njenog položaja
• iscjedak iz bradavice, naročito krvav ili bistar, iz jedne dojke i bez pritiska
• crvenilo, ljuštenje ili krasta na bradavici i areoli koja ne prolazi
• zadebljala koža sa naglašenim porama, izgleda narandžine kore
• otok u pazuhu ili iznad ključne kosti

Ključna riječ je novo. Dojke se mijenjaju tokom ciklusa, trudnoće i sa godinama, i nije svaka kvrgavost razlog za brigu. Razlog za pregled je promjena koja je nova, koja je samo na jednoj strani i koja ne prolazi nakon sljedeće menstruacije.

Bol nije tipičan prvi znak raka dojke — bolne dojke mnogo češće imaju hormonski ili upalni uzrok. Ali bol rak ni ne isključuje, pa i uporna bol na jednom mjestu zaslužuje pregled.

Zašto se rani rak dojke najčešće ne osjeti

Ovo je najvažnija rečenica u cijelom tekstu: rak dojke u ranoj fazi najčešće ne boli i ne daje nikakve tegobe. Promjena od nekoliko milimetara ne može se napipati, posebno u gustom tkivu dojke — a upravo je to veličina pri kojoj je liječenje najmanje opsežno.

Zato se rano otkrivanje ne oslanja na simptome, nego na preglede koji se rade dok se žena osjeća potpuno zdravo. Čekati da se nešto napipa znači čekati da promjena naraste.

Kvržica u dojci ne znači automatski rak

Većina kvržica u dojci je dobroćudna. Najčešće su to:

• ciste — kesice ispunjene tečnošću, često osjetljive pred menstruaciju
• fibroadenomi — glatke, pomične, gumaste kvržice, češće kod mlađih žena
• fibrocistične promjene — kvrgavost i napetost dojki vezane za ciklus
• upala dojke (mastitis) i apsces — bol, crvenilo i toplina, često uz temperaturu

Razliku između dobroćudne i zloćudne promjene ipak ne može pouzdano napraviti ni opip ni iskusno oko. To se radi slikovnim pregledom, a kada je potrebno — i biopsijom.

Ko ima veći rizik?

Rak dojke se može javiti i kod žene bez ijednog poznatog faktora rizika, i zato su redovni pregledi važni za sve. Rizik je ipak veći kod:

• starijih žena — rizik raste sa godinama, posebno nakon 50.
• žena sa rakom dojke ili jajnika u bližoj porodici (majka, sestra, kćerka), naročito ako je bolest otkrivena u mlađim godinama
• nositeljki nasljednih mutacija gena, od kojih su najpoznatije BRCA1 i BRCA2
• žena koje su već liječile rak dojke ili su na ranijoj biopsiji imale određene promjene
• žena sa gustim tkivom dojke
• rane prve menstruacije, kasne menopauze, prve trudnoće u kasnijim godinama ili izostanka trudnoće
• dugotrajne hormonske terapije u menopauzi
• prekomjerne tjelesne mase nakon menopauze, redovnog konzumiranja alkohola i fizičke neaktivnosti
• ranijeg zračenja grudnog koša

Na neke od ovih faktora ne možemo uticati, ali na kretanje, tjelesnu masu i alkohol možemo. A najviše možemo uticati na to kada će promjena biti otkrivena.

Kako se rak dojke rano otkriva

Upoznajte svoje dojke

Samopregled ne zamjenjuje slikovni pregled, ali pomaže da primijetite promjenu između dva pregleda. Najbolje ga je raditi jednom mjesečno, nekoliko dana nakon menstruacije, kada su dojke najmekše; žene u menopauzi mogu izabrati bilo koji stalni dan u mjesecu. Pogledajte dojke u ogledalu sa spuštenim i podignutim rukama, a zatim jagodicama prstiju, kružnim pokretima, pregledajte cijelu dojku i pazuh. Cilj nije da tražite rak, nego da znate kako vaše dojke inače izgledaju.

Ultrazvuk dojke

Ultrazvuk dojke je osnovni pregled kod mlađih žena i kod gustog tkiva dojke. Ne koristi zračenje, bezbolan je i bezbjedan u trudnoći i tokom dojenja. Pouzdano razlikuje cistu od solidne kvržice i prikazuje limfne čvorove u pazuhu. Kod žena starijih od 40 godina najčešće se radi kao dopuna mamografiji.

Mamografija sa 3D tomosintezom

Mamografija je snimak dojke uz malu dozu zračenja i metoda koja najpouzdanije prikazuje mikrokalcifikacije — ponekad prvi znak ranog karcinoma, prije nego što postoji ikakva kvržica. 3D tomosinteza snima dojku u tankim slojevima, pa preklapanje tkiva teže sakrije malu promjenu ili stvori lažnu sliku promjene. Pregled je detaljan, a pritisak na dojku traje svega nekoliko sekundi po snimku. Na dan pregleda ne nanosite dezodorans, puder ni kremu na dojke i pazuh.

Biopsija dojke

Kada slikovni nalaz pokaže sumnjivu promjenu, konačan odgovor daje biopsija dojke. Pod kontrolom ultrazvuka, iglom i u lokalnoj anesteziji, uzima se mali uzorak tkiva koji se šalje na patohistološku analizu. Slikovne metode daju procjenu, a biopsija daje dijagnozu.

Kada i koliko često na pregled dojki

Preporuke se razlikuju od zemlje do zemlje, ali se u praksi najčešće savjetuje sljedeće:

• do 40. godine — ultrazvuk dojke po preporuci ljekara ili kada primijetite promjenu, uz mjesečni samopregled
• od 40. godine — mamografija, po pravilu jednom u jednu do dvije godine, kod gustog tkiva često uz ultrazvuk
• uz porodičnu anamnezu ili poznatu mutaciju — pregledi počinju ranije i rade se češće, po planu koji dogovarate sa ljekarom

A ako primijetite bilo koji od znakova iz ovog teksta, ne čekajte redovnu kontrolu — pregled se radi odmah, bez obzira na godine i na to kada ste posljednji put bili na pregledu.

Rak dojke kod muškaraca

Rak dojke se rijetko javlja i kod muškaraca, najčešće u starijim godinama. Tipičan znak je tvrda, bezbolna kvržica sa jedne strane, ispod ili pored bradavice, ponekad uz uvučenu bradavicu ili iscjedak. Kod muškaraca se takva promjena često zanemari ili pripiše ginekomastiji, zato svaka nova jednostrana kvržica traži ultrazvuk dojke.

Šta ako se na pregledu nađe promjena

Nalaz ultrazvuka i mamografije opisuje se kategorijama BI-RADS. Kategorije 1 i 2 znače uredan ili jasno dobroćudan nalaz, kategorija 3 vjerovatno dobroćudnu promjenu koja se prati kontrolnim pregledom, a kategorije 4 i 5 znače da je potrebna biopsija. Sumnjiv nalaz još nije dijagnoza — veliki broj biopsija pokaže dobroćudnu promjenu.

Ako biopsija potvrdi rak, liječenje vodi onkološki tim u bolnici i planira se prema vrsti i proširenosti tumora. LENUS je dijagnostički centar: ne liječimo rak, ali radimo sve korake do dijagnoze i dajemo vam nalaz sa kojim odmah možete dalje.

Zakažite pregled dojki u LENUS-u

U LENUS-u u Banjoj Luci na jednom mjestu radimo ultrazvuk dojke, mamografiju sa 3D tomosintezom i biopsiju dojke pod kontrolom ultrazvuka. Preglede rade specijalisti radiologije, a za preventivu postoje i paketi pregleda prilagođeni godinama.

Zakazivanje: 065 99 44 00 · Jovana Dučića 23/25, TC Emporium (bivši Čajavec), Banja Luka · zakažite se online.

Često postavljana pitanja

Koji su prvi simptomi raka dojke?

Najčešći prvi znak je nova, tvrda i najčešće bezbolna kvržica u dojci ili pazuhu. Uz nju se mogu javiti promjena oblika ili veličine dojke, uvlačenje kože ili bradavice, krvav iscjedak iz bradavice, crvenilo ili ljuštenje bradavice i koža nalik narandžinoj kori. U ranoj fazi rak dojke najčešće ne daje nikakve simptome, zato su redovni pregledi važniji od čekanja da se nešto osjeti.

Da li rak dojke boli?

U ranoj fazi najčešće ne boli, i upravo zato se kvržica koja ne boli ne smije zanemariti. Bol u dojkama je mnogo češće povezana sa hormonskim promjenama tokom ciklusa, cistama ili upalom. Ipak, bol ne isključuje rak, pa uporna bol na jednom mjestu koja ne prolazi nakon menstruacije zaslužuje pregled.

Kako se rak dojke rano otkriva?

Rano se otkriva redovnim slikovnim pregledima dok žena još nema tegobe. Ultrazvuk dojke je osnovna metoda kod mlađih žena i gustog tkiva, a mamografija sa 3D tomosintezom kod žena od 40. godine, jer prikazuje i sitne mikrokalcifikacije koje se ne mogu napipati. Mjesečni samopregled pomaže da se nova promjena primijeti između dva pregleda. Ako slikovni nalaz pokaže sumnjivu promjenu, dijagnozu potvrđuje ili isključuje biopsija.

Od koje godine treba raditi mamografiju?

Kod žena bez posebnih faktora rizika mamografija se najčešće savjetuje od 40. godine, po pravilu jednom u jednu do dvije godine. Ženama sa rakom dojke ili jajnika u bližoj porodici ili sa poznatom mutacijom gena pregledi počinju ranije i rade se po individualnom planu. Mlađe žene se najčešće pregledaju ultrazvukom. Bez obzira na godine, nova promjena u dojci je razlog za pregled odmah.

Da li je svaka kvržica u dojci rak?

Nije. Većina kvržica u dojci je dobroćudna — najčešće su to ciste, fibroadenomi ili fibrocistične promjene vezane za ciklus. Ipak, razliku između dobroćudne i zloćudne promjene ne može pouzdano napraviti opip, nego ultrazvuk, mamografija i, kada je potrebno, biopsija. Zato svaka nova kvržica, posebno ona koja ne nestaje nakon menstruacije, treba da bude pregledana.

Da li je rak dojke nasljedan?

Samo manji dio slučajeva je nasljedan, najčešće povezan sa mutacijama gena BRCA1 i BRCA2. Većina žena kod kojih se otkrije rak dojke nema nikoga u porodici sa istom bolešću. Porodična anamneza ipak povećava rizik, posebno kada je rak dojke ili jajnika imala majka, sestra ili kćerka u mlađim godinama — tada se pregledi planiraju ranije i češće.

Može li i muškarac dobiti rak dojke?

Može, iako je rijedak. Najčešće se javlja kod starijih muškaraca kao tvrda, bezbolna kvržica sa jedne strane, ispod ili pored bradavice, ponekad uz uvučenu bradavicu ili iscjedak. Često se zamijeni sa ginekomastijom, zato svaka nova jednostrana kvržica kod muškarca treba da bude pregledana ultrazvukom dojke.